Biliška, Šara, Rumenka, Štrapasta, Rogulja, Mrkuša… Tako su Pažani davali i danas daju imena ovcama, na temelju njihova izgleda. Tako je npr. potpuno bijela ovca prozvana Biliška, šarena ovca zove se Šara, ovca sa blago crvenkastom vunom Rumenka itd. Tijekom povijesti ovca je bila izvor hrane i odjeće na otoku Pagu. Kao izrazito krški kraj, otok je bio okrenut uzgoju stoke, većinom ovčarstvu, a malo slabije i kozarstvu. Najpoznatija pasmina ovaca u Dalmaciji, ovca pramenka, tijekom vremena odlično se prilagodila na život u oskudnom kršnom krajoliku otoka Paga. Danas, paška inačica ovce pramenke je tzv. Paška ovca, Paška pramenka. Ona se smatra izvornom hrvatskom pasminom. Nastala je križanjem ovce pramenke i merino negretti ovnova od 1870. nadalje.

Za oštrih zima hrani se izdancima smriča. Nerijetko se hrani i ljekovitim biljem poput kadulje (slavulje), smilja, rute, majčine dušice, šantuna, vriska, bršake, mliča, ušljaka, kozje brade itd. Posebnost okusa Paške janjetine i Paškog sira krije se u refulima, silovitim udarima bure koji podižu morsku sol i nanose ju po biljkama kojima se Paška ovca hrani. Svojom prehranom i načinom života prilagođenom golom kamenjaru, ovce nam daju ukusne proizvode: mlijeko, sir, skutu, meso brava i janjetinu.

Ovce se muzu dva puta dnevno, ujutro i uvečer. Mužnja se provodi većinom u torovima, područjima ograđenim suhozidom na jednom kraju pašnjaka. Muze se u limene posude zvane late. Zatim se mlijeko procijedi i siri.

Ovce se na Pagu šišaju (strižu) tijekom lipnja. U prošlosti, vuna je imala važnu ulogu u životu ljudi na Pagu. Bila je glavni materijal za izradu muške i ženske odjeće, ali i prekrivača. Tako su žene plele kape, đempere, guće, škofune, obojke, natikače, rukavice, jakete, gaće, ženske suknje… Od debelo prosukane pređe plelo se i uže za tovara kojim se učvršćivalo sedlo.